$theTitle=wp_title(" - ", false); if($theTitle != "") { ?>
Bitovi i bajtovi iz zivota, proslosti i buducnosti
Internacionalni tim kosmologa je 27. aprila 2000. god. završio prvu sliku svemira u njegovoj mladosti. Ove slike pokazuju univerzum kad je on bio star samo jedan mali deo sadašnje starosti i 1 000 puta manji i topliji nego što je sad. Detaljne analize ovih slika otkrivaju jednu od kosmoloških misterija – da li je univerzum zakrivljen ili je ravan.
Ovaj projekat nazvan BOOMERANG stvorio je sliku uz pomoć visoko osetljivih teleskopa postavljenih na balonu koji je kružio iznad Antarktika. Balon je nosio teleskop na visini od oko 35 km u trajanju od 10,5 dana.
Budućnost Univerzuma stoji u tesnoj vezi sa njenim sadašnjim oblikom, ako se pretpostavi da je gravitacija jedina sila koja upravlja njegovom sadašnjom evolucijom. (Pošto nema dokaza o postojanju kosmičkog odbijanja ono se jednostavno može zanemariti.) Oblik vasione je donekle teško shvatiti; mnogi pokušavaju da oblike sagledaju spolja a mi zapravo živimo unutar vasione. Štaviše, ne možete sebi predstaviti oblik trodimenzionalnog prostora vasione ako niste u mogućnosti da razmišljate u četiri dimenzije. Pošto mi za sada nismo u mogućnosti da razmišljamo u četiri dimenzije, a još je teže opisivati u četiri dimenzije moramo se zadovoljiti dvodimenzionalnom analogijom trodimenzionalne vasione.
Do početka ovog veka ljudi su smatrali da je vreme apsolutno. Drugim rečima, bilo koji događaja mogao se označiti nekim brojem nazvanim “vreme” na jedinstven način, a svi časovnici složili bi se u merenju intervala između dva događaja. Tek je otkriće da je brzina svetlosti ista za sve posmatrače bez obzira kako se oni kreću dovelo do teorije relativnosti u kojoj je napuštena zamisao o postojanju jedinstvenog i apsolutnog vremena. Zajedno sa Teorijom relativnosti vreme je postalo jedan ličan pojam, relativan u odnosu na posmatrača koji ga meri.
Do sada je bilo reči o onome šta se već desilo, kako je vasiona nastala i kako se razvijala do današnjih dana. Sada nam ostaje da vidimo šta možemo da očekujemo u budućnosti. U nastavku će biti reči o tome kako će vasiona nastaviti svoj život i kakav će biti njen kraj, ako ga uopšte bude bilo.
Setimo se Fridmanovih modela univerzuma sa početka priče. Znamo da postoje dva osnovna Fridmanova modela – prvi, prema kome će univerzum nastaviti da se širi u beskonačnost, i drugi, tzv. model pulsirajuće vasione, po kome će se univerzum širiti do neke granice a zatim okončati svoj životni put u singularitetu Velikog Sažimanja. Kako će izgledati budućnost vasione? (more…)
Volite da igrate Yamb, a dosadili su vam papirici - probajte ovo. Ova verzija Yamba ima 8 kolona, odvojite malo vise slobodnog vremena
Ovaj program sam napravio 1999. godine, ali lepo saradjuje sa savremenim racunarima, jedino je grafika zaostala za danasnje standarde (mada, za yamb neka posebna grafika nije ni potrebna). Mozda to i jos par sitnica (kao npr. online igranje) unapredim, jednog dana :)