Вероватно већина људи сматра да се до многих великих открића и пробоја у науци дошло неким истраживањем, мукотрпним радом. Да ли је заиста тако или се еурека моменат дешава и у слободно време?
Много људи има предрасуде када замишљају људе који се баве науком. Прве асоцијације су везане за беле мантиле, наочаре, чудан поглед, епрувете… Тој слици су доста придонеле књижевност и филм. Сетимо се романа „Франкенштајн“ Мери Шели, а потом је и настала екранизација истоименог романа 1931. године. За време Другог светског рата имали смо вампира научника – Арманда Теслу у филму „Повратак вампира“. Све то је на неки начин кулминирало 1964. године са филмом „Др. Стрејнџлав“ Стенлија Кјубрика (уколико већ нисте, обавезно погледајте овај филм). Све то је допринело стварању предрасуда да научници немају слободно време, тј. да се они готово никад и не одмарају, већ да су пребукирани експериментима. Срећом у науци имамо велики број контра-примера, а позабавићемо се оним неким најпознатијим. Read more…
Zamislite da je 2025. godina, pod uslovom da Nole i Federer još uvek igraju aktivno igraju tenis. Radi što bolje popularizacije tenisa i svemirskih putovanja organizovan je ATP turnir na Mesecu. U Moru tišine pred oko 100 gledalaca Novak Đoković igra protiv Rodžera Federera. Ipak ovako nešto je gotovo nemoguće. Razlog nemogućnosti ne leži u ograničenosti resursa za putovanje i tehnologiji, već u fizici tenisa na Mesecu.
Uzmimo da je „lep dan“ na Mesecu, sa jedne strane Nole ima predivan pogled na planetu Zemlju i zemlju Srbiju, dok Federer gleda direktno u Sunce. U malo neobičnim okolnostima Federer uzima reket i lopticu u ruke. Publika je nemo zastala, da li će Federer i na Mesecu pokazati jačinu servisa. Čini se da hoće, kreće da servira, ali servis ne liči ni na desetinu jačine od onoga na Zemlji. Novak Đoković je imao sreće, čitao je o Mesecu i setio se da je gravitaciona sila na Mesecu šest puta manja nego na Zemlji. Pošto je nekako uspeo da servira lopticu, Federer očekuje Đokovićev potez. Read more…
Rekord u ikada najbržem servisu drži Endi Rodik. U finalu Davis kupa 27. septembra 2004. godine, brzina koju je loptica imala nakon servisa je iznosila 249.4 km/h. I dok se sigurno svi divimo ovoj brzini servisa, a protivnički igrači strahuju, da li ste se ikada zapitali koliko nauke ima u tenisu? Da li nam primena fizike može pomoći u poboljašnju igre i biti naše tajno oružje?
Teniski reketi
Najbitniji elemenat u igri svakog tenisera jeste reket. Nakon 1970. godine, drveni okvir na reketu je zamenjen metalom. Drveni okviri su bili dosta manji. Razlog ovome je što veći drveni okviri nisu mogli da drže zategnutom žicu. Najveći prodor su imali ramovi od grafita i kevlara. Reket nije dobijao na težini, a površina rama je povećana, kao i površina „sweet spot“ (mesta na reketu sa kojih je moguće lopticu uzvratiti protivniku maksimalnom brzinom). Grafit se na novijim reketima meša sa borom i titanijumom kako bi reketi bili što čvršći i lakši. Pre 1970. godine, teniseri su morali da ulože više snage da bi drvenim reketom dali loptici veće ubrzanje. Sada novi lakši reketi štede na snazi tenisera i omogućavaju veću kontrolu nad lopticom. Read more…
Misija Apolo 11 je u istoriji ostala upamćena po spuštanju prvih ljudi na Mesec, Oldrin i i Armstrong su nekoliko sati radili na postavljanju retroreflektora na Mesecu. Retroreflektor je postavljen u Moru Tišine gde je i dan danas. Nakon Oldrina i Armstronga, astronauti misija Apolo 14 i 15 su postavili još tri retroreflektora. Ali čemu sve to?
Postavljanje retroreflektora je bilo cilj naučnog eksperimenta merenja udaljenosti Meseca od Zemlje uz pomoć lasera (Lunar laser ranging experiment). Eksperiment još uvek traje. Retroreflektori su uređaji koji vraćaju svetlost izvoru pod uglom iz koga su primili svetlost. Read more…
Poslednji komentari: