$theTitle=wp_title(" - ", false); if($theTitle != "") { ?>
Bitovi i bajtovi iz zivota, proslosti i buducnosti
20 Apr // php the_time('Y') ?>
19:54
Dugo planiram da pisem o programu SETI, i konacno je doslo vreme i za to. Pokusacu ukratko da iznesem neke cinjenice i moja razmisljanja o ovom projektu, a zakljucke prepustam vama.
SETI (Search for Extra-Terrestrial Intelligence) je jedan veliki projekat koji obuhvata sve aktivnosti usmerene ka detekciji bilo kakvih radio signala koji poticu od nekog inteligentnog oblika zivota, van nase planete. Naravno, SETI nema nikakve veze sa onim skupljanjem “dokaza” o posetama vanzemaljaca, raznim NLO-ima i slicnim besmislicama. Za razliku od tih amaterskih (i fanatickih) pokusaja prikupljanja dokaza o NLO-ima, koji nemaju bas nikakve veze sa naukom, SETI projekta je nesto sasvim drugo. SETI podrzavaju i finansiraju velike naucne institucije i drzave, na njemu radi ogroman broj naucnika, koristi se najsavremenija oprema, ogromni radio-teleskopi, mocni racunari, ali jedini problem je to sto rezultata jos uvek nema
(more…)
28 Mar // php the_time('Y') ?>
09:57
Najava za jedan zanimljiv dogadjaj - astronomski kamp u Nemackoj. Ako imate izmedju 16 i 24 god, i bar malo vas interesuje astronomija ili srodne nauke, pogledajte ovo i prijavite se!
Slike sa kampa, iz 2005. godine, mozete da vidite ovde.
IAYC 2008, July 20th - August 9th
44th International Astronomical Youth Camp
Sayda, Germany
Every year, for 39 years now, the International Astronomical Youth Camp (IAYC) takes place somewhere in Europe. About seventy people from many different countries live together for three weeks. They are aged between 16 and 24 years old and share the same interest: astronomy. The IAYC is different from most astronomical camps for two reasons: the international character and the fact that you do your own small research project, not just accepting facts but rather discovering them yourself. The IAYC is also not like a hotel where one follows a summer school or an astronomy course. Every participant with his or her own cultural background forms an important piece in the complex puzzle of camp life.
Upravo sam saznao jednu tuznu vest. Jedan od najpoznatijih pisaca naucne fantastike - Artur Klark umro je danas, u 90. godini.
Verovatno ne postoji niko ko nije cuo za Artura Klarka, a mnogi su verovatno i citali bar jednu od njegovih knjiga. Napisao je vise od 100 naucno-fantasticnih knjiga. Njegova najpoznatija knjiga, a mozda i najpoznatija SF knjiga ikada napisana, je “Odiseja u svemiru 2001″. Po ovoj knjizi je Stanley Kubrick, uz pomoc Artura Klarka, snimio istoimeni film. Kao i knjiga tako je i film postao legenda.
Artur Klark bio je tvorac supermocnog kompjutera HAL9000, ideje o geostacionarnim satelitima,ideje o letovima na druge planete, inspiracija mnogim naucnicima, astronautima, istrazivacima. Bio je pisac, naucnik, vizionar. Jedan od retkih ljudi koji je mogao da “predvidi” velika naucna dostignuca, mnogo godina ranije.
Poslednje decenije zivota proveo je na Sri Lanci. Staros mu nije smetala da pise (poslednji, cetvrti, nastavak Odiseje u svemiru - 3001: Konacna Odiseja, objavio je kada je imao 74 godine).
Pamtice ga mnogi, a mnogi ce se sigurno i pitati zasto nikada nije dobio Nobelovu nagradu za knizevnost…. Njegove knjige pokrenule su mastu mnogih, bile su i bice inspiracija mnogim sadasnjim i buducim istrazivacima. Otisao je da istrazuje tajne Univerzuma zajedno sa svojim junacima, Dejvidom Boumenom i ostalima… Hvala Arture!
…. “The thing’s hollow — it goes on forever — and — oh my God! — it’s full of stars!”
Cesto me ljudi pitaju da preporucim neki zanimljiv sajt vezan za fiziku. Mnogo je takvih sajtova, tesko se odlucujem dakoji da navedem ali na tom izboru najcesce pobedjuju sledeci sajtovi:
Jedan od retkih sajtova na srpskom jeziku na temu fizike. Jednostavan i realativno funkcionalan dizajn omogućava lako snalaženje i pronalaženje željenih informacija. Ako vas interesuju najnovije vesti iz fizike ili samo želite da saznate nešto novo, a engleski vam nije jača strana svratite na ovaj sajt. Većinu tekstova koji se tu nalaze možete naći i na drugim mestima, ali ovaj sajt će vam sigurno ustedeti dosta vremena potrebnog za pronalaženje željene informacije. Ako nešto ne možete da nadjete, tu je i forum – slobodno pitajte.
2. http://phet.colorado.edu i http://www.physclips.unsw.edu.au/
Odavno je poznata izreka da slika govori kao hiljadu reči, ali animacije govore jos više. Upravo su animacije ono što možete naći na ova dva zanimljiva sajta. Tu možete naći animacije različitih zakona i pojava. Sajtovi su laki za snalaženje, ali budite spremni na prozorčiće koji od vas zahtevaju da instalirate dodatne pluginove za vas browser.
3. http://www.tesla-museum.org
Sajt muzeja Nikole Tesle u Beogradu. Ovde možete naći fotografije i osnovne podatke o Nikoli Tesli i njegovom radu, tu je i spisak patenata, skenirani njegovi lični dokumenti i još mnogo toga. Kada vam dosadi gledanje ovog sajta, prošetajte do Muzeja Nikole Tesle u Beogradu i pogledajte sve to uživo.
4. http://www.theodoregray.com/
Sajt koji ce ucenje hemije i hemijskih elemenata uciniti zanimljivijim nego ikada. Autor ovog sajta, Theodore Gray (inace jedan od osnivaca poznate kompanije Wolfram Research) predstavlja svoju kolekciju hemijskih elemenata. Njegov hobi je da sakuplja uzorke svih elemenata iz periodnog sistema. Za svaki element ovde mozete naci osnovne podatke ali i fotografije uzoraka iz kolekcije kao i neka dodatna objasnjenja. Ako vas je ikada interesovalo kako se čuva uranijum ili kako stvarno izgleda natrijum posetite ovaj sajt.
5. http://particleadventure.org/
Ako ste se ikada pitali od čega je sastavljen svet oko nas obavezno potražite odgovor na ovom sajtu. Krenite na putovanje do najsitnijih čestica koje izgrađuju svet oko nas. Na ovom putovanju saznaćete šta je to manje od protona, šta drži atomsko jezgro da se ne raspadne i još mnogo toga. Tekst je praćen velikim brojem ilustracija. Obavezno pogledajte.
Toliko za sada, kad se setim dodacu jos neki ![]()
18 Mar // php the_time('Y') ?>
10:25
PREDAVANjE Prof. dr MIODRAGA STOJKOVICA
U okviru ”Projekta podsticanja, promocije i popularizacije fizike i prirodnih nauka u juznoj i jugoistocnoj Srbiji”, Odsek za fiziku Prirodno-matematickog fakulteta, niska Podruznica Drustva fizicara Srbije i Astronomsko drustvo ”Alfa’‘ iz Nisa, u saradnji sa Minstarstvom nauke Republike Srbije organizuju predavanje
DOMETI SAVREMENE GENETIKE U MEDICINI
Predavac ce biti prof. dr Miodrag Stojkovic, zamenik direktora Prince Felipe Research Centre i sef Cellular Reprogramming Laboratory u Valensiji-Spanija. (more…)
Ako vas interesuje fizika, volite da slusate predavanja vodecih naucnika a nemate priliku da to uradite - ovaj sajt mozda moze da vam pomogne.
Tu mozete da nadjete video snimke mnogih pedavanja odranih u ICTP-u, Institutu a Teorijsku fiziku (koji se nalazi u Trstu). Od septembra 2007. godine sva pedavanja koja se odrzavaju u okviru studija na ovom institutu se snimaju i posle su javno dostupna na internetu. Predavanja pokrivaju oblasti opste fizike, matematike, fizike visokih energija, fizike cvrstog stanja i geofizike.
Sav materijal je besplatan i dostupan u QuickTime i Flash fomatu.
Ako ste budni u noci izmedju 20. i 21. februara imacete priliku da posmatrate totalno pomracenje Meseca. Sledece totalno pomracenje Meseca bice vidljivo iz Evrope tek decembra 2010 godine, tako da, ako ste u mogucnosti, treba da iskoristite ovu priliku.
Verovatno mnogi vec znaju da se pomracenja desavaju onda kada se Mesec, Sunce i Zemlja nadju na istoj liniji. Ako se Mesec nalazi izmedju Zemlje i Sunca nastaje pomracenje Sunca, a ako se u sredini nalazi Zemlja tada nastaje pomracenje Meseca. Koliko god paradoksalno zvucalo pomracenja Meseca desavaju se nesto redje nego pomracenja Sunca, ali kada se dogode moze ih videti veci broj ljudi. (more…)
Tu, u komsiluku, nedaleko od nas, nalaze se dva sveta Evropa i Io:
Na prvi pogled vrlo slicni, ali u sustini mnogo razliciti. Desno je Evropa, koja je (sa izuzetkom nase zemlje) verovatno jedno od najlepsih mesta u nasem sistemu. Levo je Io, jedan cudan svet.
Evopa je jedno mirno mesto. Mesto kde su uslovi za zivot verovatno vrlo povoljni i dobro. Tamo mozda i sada buja vrlo uspesan i naredan zivot. Evopa ceka nas, ceka nas da dodjemo i istrazimo njene tajne, kada je upoznamo sigurno cemo ziveti bolje.
Sa druge strane, Io je vrlo negostoljubivo mesto. Na njemu besni visevekovni rat, koji ga drobi, smanjuje i svakoga dana u svakom pogledu sve vise i vise unistava i drobi. Njegova povrsina prepuna je karatera i vulkana, stalne erupcije i razaranja. Ovo mesto je vrlo negostoljubivo, zivot gotovo i da ne moze da opstane. Ako bi trebali slikovito da opisemo pakao, Io je verovatno njemu najslicniji.
Ne znam za vas, ali ja biram mirnu i gostoljubivu Evropu; problemi, ratovi, erupcije i unistenja na Io-u su previse burna i negostoljubivi za moj ukus.
ps. Vise o Evropi, tom lepo svetu mozete da procitate u tekstu Milana Cirkovic, na blogu B92.
Odavno sam procitao ovu pricu. Mislim da je vrlo poucna, treba je se cesto secati
Sir Ernest Rutherford, predsednik Kraljevske Akademije i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, spričao je sledeću priču: Pre izvesnog vremena pozvao me je kolega. Spremao se da nekom studentu da “nulu” za njegov odgovor na neko pitanje iz fizike, dok je student, naprotiv, zahtevao najvišu ocenu! Ispitivač i student su se ipak složili da se dovede nezavisni “arbitar” i ja sam bio izabran. Pročitao sam ispitno pitanje: pokazati kako je moguće odrediti visinu neke visoke zgrade pomoću barometra.
Studentov odgovor je glasio: “Odnet ću barometar na vrh zgrade, vezaću ga za dugačak konopac, spustiću ga do trotoara, a zatim ću ga ponovo podići. Izmjeriću dužinu konopca. Dužina konopca je visina zgrade. Student je zaista imao dobar razlog za visoku ocenu, s bzirom da je dao kompletan i tačan odgovor! S druge strane, kad bi dobio visoku ocenu iz fizike, to bi značilo svojevrsno priznanje u ovoj oblasti, što njegov odgovor nije potvrđivao!
Pretpostavljam da ovo vec svi znaju ali da ponovim, mozda je nekome promaklo
Imate trougao kao na prvoj slici, stastavljen je od delova. Malo razmestite te delove i dobijete isti trougao…. ALI jedan kvadratic je negde nestao? Znate li gde?
![]()
|
![]() |