Home > Nauka > Ima li nečeg bržeg od svetlosti?
Share

Ima li nečeg bržeg od svetlosti?

Pre nekoliko dana iz Najdrvenije advokatske kancelarije stigao je e-mail sa zanimljivim i, na prvi pogled, jedostvanim pitanjem – možemo li brže od svetlosti. Tako jedostavno pitanje a decenijama, vekovima pravi tolike probleme:

Pitanje uopšte nije smešno, do 1905 godine monogo je mučilo sve fizičare širom sveta. Imali su različite „luckaste“ teorije, ali objašnjenjenja im baš nisu polazila za rukom.

Tek te godine jedan pametni mladić pokrenuo je revoluciju u razmišljanju fizičara, i uopšte pogledu na svet. Taj mladić bio je samo službenik u Švajcarskoj, radio je u patentnom zavodu. Nije bio naročito poznat, ne baš sjajajn student, dobar violinista, pokušao je da nađe posao na mnogim univerzitetima ali nije ima uspeha. U pauzi posla analizirao je radove savremenika i prethodnika i uvideo je gde su oni grešili. Objavio je jedan rad pod naslovom „O elektrodinamici tela u kretanju“, bez jedne jedine reference. Reakcija u prvom trenutku bila je katastrofalna, mnogo kritika, ali… ubrzo se situacija promenila.

Nastavak priče pročitajte kod Drvenog advokata.

Related Posts

  1. Kokoska ili jaje?
  2. Priča se nastavlja: Petnica vs Ministarstvo prosvete
  3. Mesec i Plejade
  4. Arthur Clarke (1917 – 2008)
  5. biZbuZZ 2008
Categories: Nauka Tags:

Autor: Milan Milošević

Urednik i vlasnik sajta. Dugogodišnji borac za razotkrivanje astrolagarija i ostalih kvazinauka na Internetu, i šire. Završava fiziku na Prirodno matematičkom fakultetu u Nišu, a najveći deo svog slobodnog vremena posvećuje popularizaciji i približavanju nauke mladima, astronomiji i slobodnom softveru.

  1. August 5th, 2009 at 13:13 | #1

    Bas lepo sto me je po povratku sa mora docekala ovako zanimljiva tema:)

    Fizika me jako zanima, imam i izvesno obrazovanje u tom smislu, ali se ne bavim njome, pa sam malo i zardjao. Povremeno do mene stignu neke aktuelnosti iz sveta fizike, ali to sve cujem samo povrsno, a i bez prilike da proverim informacije iz vise izvora.

    Zato mi je ovaj blog super, javljaju se informisani ljudi, naravno, najvise Milan, s kojima moze fino da se prodiskutuje i razmene informacije.

    Prica o brzinama vecim od brzine svetlosti mi je narocito interesantna, zato sto sam pre izvesnog vremena, gledao negde emisiju o nekoj instituciji u Becu koja je uspela da napravi nesto sto oni zovu pretecom teleporta. Uspeli su da razdvoje par elektrona (mislim da su ih postavili na razlicite strane Dunava), i onda su primetili da se, u istom trenutku u kome promene spin jednom od njih, menja spin i drugome. Oni to vide kao teleport informacije, tj. prenos informacije o promeni spina trenutnom brzinom – dakle, brzinom vecom od brzine svetlosti.

    Zna li neko nesto o ovome?

  2. PeacefullWarruir
    PeacefullWarruir
    August 11th, 2009 at 10:32 | #2

    Nema.
    I da ima brzina postaje “besmislena” jedinica kada je u pitanju nesto brze od brzine svetlosti.
    Sa obzirom daj e to predjen prostor za utroseno vreme. abnormalno mnogo prostora za abnormalno malo vremena…..

  3. Icić Nebojša
    Icić Nebojša
    August 14th, 2009 at 10:00 | #3

    @ PeacefullWarruir
    Zaista ne razumem šta ste hteli da kažete, molim Vas da pojasnite, jer termine “abnormalno mnogo ili malo” ne koristimo u matematici velikih ili malih brojeva.
    Smerovi ka “malom” ili “velikom” nisu ograničeni.

  4. Miki
    Miki
    September 13th, 2009 at 15:18 | #4

    Cenjeni Milan Milošević, čini mi se, da je napravio mali lapsus u tekstu o ,,brzini svetlosti”. Naime, napisao je da je do Andromede potrebno dve milijarde godina da stigne svetlost. Mislim da je to prevelika daljina, i da je u pitanju, zapravo, dva miliona godina (umesto milijarde). :)

  5. September 13th, 2009 at 15:41 | #5

    Hvala, korekcija je tačna, reč je o milionima godina. Biće sređeno.

  1. No trackbacks yet.